HR - Ljudski Resursi - Crna Gora

Do posla najbrže preko zanata

Školska godina je završena, a brojni "mali" i "veliki" maturaniti biće u danima pred nama u prilici da biraju buduću profesiju. Podaci ZZZCG kažu da je od ukupnog broja nezaposlenih njih više od četvrtine sa fakultetskom diplomom, a najviše je ekonomista, nastavnika, menadžera i pravnika. Bez posla je i devet doktora nauka.

Iz UPCG nam je saopšteno, da crnogorskim privrednicima najviše nedostaju konobari, kuvari, sobarice, higijeničarki, moleri, tesari, keramičari... Svega 10 odsto slobodnih radnih mijesta u ovoj godini bilo je namijenjeno visokoškolcima. Poslodavci primjećuju i da mladi nerado upisuju fakultete koji se tiču poljoprivrede, gdje fali stručnog kadra, dok u turizmu i menadžmentu imamo suprotan trend. U ZZZCG kažu, kako je posljednih godina zabilježen pad tražnje za visokoškolcima.

Među nezaposlenim viskoškolcima najviše je onih sa diplomom Ekonomskog fakulteta ukupno – 1.379, ali i vaspitača i nastavnika kojih ukupno 1352 čeka posao na Zavodu za zapošljavanje. Ništa bolje na tržištu rada ne prolaze ni menadžeri i pravnici, kojih je preko 1000 na evidenciji ZZZCG.

Kako nam je saopšteno iz ZZZCG u ovoj godini poslodavci su prijavili potrebe za zapošljavanjem 21.256 osoba. Od tog broja svega 2.227 radnih mjesta bilo je namijenjeno nezaposlenim viskoškolcima, a poslodavci su tražili i 54 magistra i 26 doktora nauka.

Od tog broja, podaci ZZZCG pokazuju, da su poslodavci najviše tražili ekonomiste i pravnike, za šta postoji o logičano obrazloženje.

"Što se tiče tražnje za ekonomistima, pravnicima i ostalim društvenim zanimanjima, poslodavci to obrazlažu činjenicom da ovi fakulteti pružaju najšira znanja i da se lica koja završe mogu brzo uklopiti u njihov poslovni ambijent. Kao i činjenicom da, koji god fakultet da mladi završe, praktična nastava nije u dovoljnoj mjeri zastupljena i prema njihovom mišljenju mladi ne dobijaju dovoljno specijalizovanih i u praksi primljenjivih znanja, tako da oni moraju te mlade ljude da osposobljavaju od početka i da ulažu u njih i svoje vrijeme i novac", pojašnjavaju u ZZZCG.

U ZZZCG kažu kako je posljednih godina zabilježen pad tražnje za visokoškolcima, barem kada su u pitanju oglašena slobodna radna mjesta. Kažu i da je smanjene privredne aktivnosti usljed ekonomske krize jedan od razloga takvog stanja.

"S druge strane, imamo trend povećanog upisa na visokoškolske institucije, zadnjih godina jako veliki broj svršenih srednjoškolaca upisuje i najveći dio njih i završava fakultete", poručuju iz ZZZCG.

Savjetnik za obrazovanje i rad sa članstvom Unije poslodavaca Crne Gore Ana Maraš, kaže za Portal RTCG da su prema podaci koje imaju, na osnovu interne komunikacije sa članovima, deficitarna zanimanja: konobar, kuvar, sobarica, higijeničarka, poslastičar, građevinari...

"Vidi se da su u pitanju uglavnom zanimanja II, III i IV nivoa kvalifikacija, i to ona u prioritetnim granama razvoja Crne Gore: turizam, poljoprivreda, i građevinarstvo. Za rad u ovim sektorima u Crnoj Gori, tradicionalno postoji smanjeno interesovanje domaće radne snage“, kaže Maraš za Portal RTCG.

Ona ističe da su to su zanimanja koja i među nezaposlenima i djecom ne važe kao naročito popularna.

"Stoga, nezaposleni nijesu zainteresovana za eventualnu prekvalifikaciju, kako bi mogla da obavljaju ove vrste poslova, a djeca se, s druge strane, pri odabiru srednje škole nerado odlučuju za upis na ove obrazovne profile“, ističe Maraš.

Kada je u pitanju visoko obrazovanje, mnogobrojne analize su, kako kaže naša sagovornica, pokazale da su najtraženija zanimanja iz oblasti ekonomije, prava, elektronike, telekomunikacije i računara, građevine, turizma, mašinstva, računovodstva i finansija.

"Međutim, bitno je ukazati i na sljedeće: u sektoru poljoprivrede, koji se smatra prioritenim pravcem razvoja Crne Gore, postoji tražnja tj. prilike za zaposlenje, ali se mladi očigledno ne odlučuju da upisuju studijske programe iz ove oblasti. Slična situacija je u oblastima elektronike i računara, građevine, arhitekture i mašinstva, dok u turizmu imamo suprotan trend – previše mladih ima završen studijski program iz ove oblasti u odnosu na realne potrebe poslodavaca slično je i sa menadžmentom“, precizira Maraš.

Kako kaže Maraš, statistika pokazuje da je stopa zaposlenosti među viskoškolacima, veća u odnosu na one koji imaju srednje obrazovanje.

"Međutim, mišljenja smo da je upitno što se do diplome "lakše" i dolazi", kaže Maraš.

Ona podsjeća da preko 80 odsto maturanata upisuje fakultete, čime se, kako dodaje, stvara hiperprodukcija visokoobrazovanog kadra koje tržište rada ne može da apsorbuje.

"To dovodi i do snižavanja kriterijuma za polaganje ispita i generalno lošijeg kvaliteta nastave. Zakonski propisana studijska praksa ne postoji, već se svodi na ad hoc inicijative pojedinih fakuleteta pa je često posmatračkog tipa i nestrukturisana. Veliki iskorak je napravljen sa Programom stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem, ali se u narednom periodu mora raditi na njegovom unapređenju kako bi bio što efektivniji", zaključila je naša sagovornica iz Unije poslodavaca.

Razvijati preduzetništvo

U ZZZCG kažu da nam je potrebna kvalitetna, dugoročno orjentisana upisna politika, koja treba da uredi upis na visokoškolske institucije, sa aspekta, rasopreda po studijskim programima i kriterijumima.

Iz ZZZCG poručuju kako je neophodno u toku cijelog obrazovnog sistema, mlade usmjeravati ka preduzetništvu i to ne samo na u ekonomskim profilima obrazovanja.

"Znanja iz preduzetništva su neophodna i pravnicima, doktorima, građevinskim inženjerima, arhitektama, stomatolozima i svim ostalima jer sve su ovo zanimanja koja kroz bavljenje preduzetništvom mogu da obezbjede prohodnost na tržištu radu. Smatramo da je od izuzetne važnosti, da se u sve obrazovne programe, uvrsti obavezna praktična nastava u mnogo većem obimu nego što je to sada bio slučaj, kako bi mladi nakon završetka studija bili spremni da u što kraćem roku, daju doprinos preduzeću ili instituuciji u koju se zaposle", poručuju iz ZZZCG.